Gledaj YouTube videozapise

Katedrale

Neke od najpoznatijih hrvatskih katedrala:

Ðakovo

Katedrala - Ðakovo

Tlocrt katedrale je u znaku latinskog križa. Na katedrali uz bizantinski i gotički prevladava neoromanički građevinski stil. 43 slike s biblijskim motivima u fresko tehnici izradili su Nijemci Aleksander-Maksimilijan i Ljudevit Seitz. Samo dvije slike (Žrtvu Abrahamovu i Žrtvu Noinu) izradio je talijanski slikar Ljudevit Ansiglioni. Kipove su radili: Vatroslav Donegani, Tomo Vodički i Georg Feuerstein, koji je izradio tri kipa.

Orgulje je izradio Franc Jenko iz Šentvida kraj Ljubljane. Izgradio ih je 1936. jer su prve orgulje izgorjele u požaru 1933. Na zidovima pobočnih lađa nalaze se reljefi 14 postaja križnog puta koje je u bračkom mramoru isklesao Lujo Lozica. Ispod svetišta nalazi se kripta u kojoj su sahranjeni biskupi đakovačke i srijemske biskupije. Među njima impozantno djeluje mjesto gdje je sahranjen J. J. Strossmayer. Njegovo grobno mjesto pokriva oltarska menza s mramornim reljefom kojega je izradio Rudolf Valdec.

Rab

Katedrala - Rab

Na kraju Gornje ulice, uz samostan koji je sagradjen na litici koja se strmoglavo spušta u more, nalazi se i crkva Uznesenja Marijina, katedrala. Počela se graditi 1118. godine, posvetio ju je 1177. papa Aleksandar III. To je raskošna romanička bazilika, a pozornost privlači oltar s ciborijem iz VIII. st. kasnogotička korska sjedala i kip sv. Kristofora iz XII. stoljeća. Zvonik bazilike je udaljen od crkve i dominira gradom, a spada u najljepša zdanja kasne romanike u Hrvatskoj.

Split

Katedrala - Split

U katedrali Sv. Dujma na glavnom su ulazu drvene vratnice rezbara Andrije Buvine iz 1214. god, u unutrašnjosti romanička propovjednaonica, kasnogotička i ranorenesansna skulptura (Bonino Da Milano i Juraj Dalmatinac), vrijedne barokne slike, a u njezinoj neposrednoj blizini bogata katedralna riznica s mnogim relikvijarima, crkvenim knjigama, liturgijskim ruhom itd.

Šibenik

Katedrala - Šibenik

Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku, trobrodna je bazilka s tri apside i kupolom (visina unutrašnjosti je 32 m). Konstrukcija je katedrale započeta u venecijanskom gotičkom stilu, ali je dovršena u stilu toskanske renesanse. Gotovo je 15 desetljeća prošlo od trenutka kada je donesena odluka o gradnji katedrale 1402. do njenog posvećivanja 1555. Gradnja je početa 1431 na mjestu gdje je ranije postojala manja katedrala tako da se u gradnji nove katedrale koristio materijal ranije postojeće crkve. Kamen za gradnju donosio se s Korčule, Suska, Brača, Raba i Krka.

Ovaj jedinstveni sakralni spomenik iznimno je interesantan primjer kao jedina građevina koja nema zidarskih elemenata, i gdje su zidovi, svodovi i kupole konstruirane jedinstvenom metodom (koju je prvi upotrijebio Juraj Dalmatinac) gdje se naknadno, u cjelinu slažu precizno isklesani kameni djelovi, metoda koja je korištena u tesarskom zanatu.

Rezultat je sklad kamene cjeline, metode slaganja, i apsolutne harmonije unutrašnjosti i vanjskog volumena katedrale. Tehnika gradnje najbolje se očituje u zabatu glavne fasade (forma trolista) kao jednom od najstarijih u Europi i kao jedinom koji se prirodno nastavlja kao dio trobrodnog tlocrta crkve u harmoniji s oblikom i veličinom svodova.

Zadar

Katedrala - Zadar

U blizini križanja decumanusa i carda (sada Široka ulica) katedrala je sv. Stošije (Anastazije), trobrodna romanička bazilika iz XII/XIII. stoljeća, zapravo pregrađena ranokršćanska bazilika. Na pročelju su slijepi lukovi u nizovima, a u sredini rozeta restaurirana u XX. stoljeću. Ispod prezbiterija nalazi se trobrodna crkva sv. Barbare.

U bočnim apsidama sačuvani su ostaci zidnih slika iz XIII. st. U prezbiteriju su sačuvana romanička mramorna sjedala iz XII/XIII. st. I gotičke korske klupe (1418-50.). U glavni oltar ugrađeni su dijelovi oltarne pregrade iz IX. st.; nad oltarom je gotički ciborij-baldahin iz 1332. Prizemlje i prvi kat zvonika građeni su u XV. st; gornje katove gradio je 1892, prema zvoniku katedrale u Rabu, T. G. Jackson.

Zagreb

Katedrala - Zagreb

Današnja je zagrebačka katedrala posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije. Izvana je duga 77 metara, a široka 46,20 metara. Visina tornjeva iznosi 104 (sjeverni) i 105 (južni) metara. Unutarnja površina za vjernike je 1617 m2 i može primiti više od 5000 vjernika.

Zagrebačku biskupiju osnovao je ugarski kralj Ladislav oko g. 1093/4. i odredio da se gradi katedrala. Gradnja nove katedrale započeta je vjerojatno poslije g. 1102. i posvećena je g. 1217. Građena je u romaničkom prijelaznom stilu. Za tatarske provale 1242. godine ta nova katedrala je jako oštećena. Obnovu je izveo biskup Timotej između god. 1264. i 1284. u gotici. U to vrijeme izgrađen je istočni bazilikalni dio katedrale. Zapadni, tzv. dvoranski dio, tj. s jednako visokim svodovima u sve tri lađe, izgrađivan je kroz XIV, XV. i u prvoj polovici XVI. stoljeća. Od druge polovice XV. stoljeća do prve četvrtine XVI. stoljeća građeni su bedemi i kule oko katedrale za obranu od Turaka. U XVII. stoljeću katedrala je pretrpjela dva velika požara.

Obnova je trajala do druge polovice XVII. stoljeća. Kao završni radovi obnove bili su izgradnja južno masivnog zvonika, koji je ujedno služio i kao kula-promatračnica. Koncem XVII. i u XVIII. stoljeća katedrala dobiva mramorni inventar: propovjedaonicu godine 1698. i ostala 32 oltara – vrlo vrijedne umjetnine baroknog stila. U XIX. stoljeću u vrijeme biskupa Jurja Haulika preuređeno je svetište (prezbiterij): naručen je novi neogotički drveni glavni oltar od kipara Sickingera iz Münchena. Graditelja orgulja Walcker iz Ludwigsburga načinio je nove orgulje koje se i danas nalaze na koru katedrale. Ubrajaju se među deset najznačajnijih u svijetu.

Godine 1880. Zagreb je stradao od potresa, pa je oštećena i katedrala. Za njenu je restauraciju nacrte izradio bečki arhitekt Fridrich Schmidt, a restauraciju je izvodio arhitekt Hermann Bolle.

U katedrali su pokopani i posmrtni ostaci hrvatskog bana Petra Zrinskoga i kneza Frane Krste Frankopana, pogubljenih u Wiener Neustadtu 30.travnja 1671.

Prijava za članove KUH-a

Pristupite informacijama za članove

  • HTZ - hrvatska turistička zajednica
  • UKH - udruga kampista Hrvatske
  • European Federation of Campingsite Organisations and Holiday Park Associations