Gledaj YouTube videozapise

Parkovi prirode

Na području Republike Hrvatske zaštićeno je 12 parkova prirode:

  1. Park prirode Biokovo
  2. Park prirode Kopački rit
  3. Park prirode Papuk
  4. Park prirode Učka
  5. Park prirode Velebit
  6. Park prirode Vransko jezero
  7. Park prirode Žumberak
  8. Park prirode Lastovo
  9. Park prirode Lonjsko polje
  10. Park prirode Medvednica
  11. Park prirode Telašćica
  12. Park prirode Dinara
Parkovi prirode u Hrvatskoj

Park prirode Biokovo

Park prirode Biokovo

Biokovo je planina uz središnji dio dalmatinske obale. Prema sjeverozapadu prijevoj Dupci (288 m) dijeli ga od omiške Dinare; prema jugoistoku se strmi planinski vapnenački zid nastavlja sve do Baćine, tj. do kraja oko ušća Neretve (dugo 36 km, široko do 9,5 km).

Biokovo se spušta prema moru vrlo strmim i golim vapnenačkim hridinama, ispod kojih se nalazi uzak i zelen primorski pojas. Važniji vrhovi su: Sv. Ilija (1640 m), Šibenik (1314 m), Štropac (1145 m), Vršac (1411 m), Sinjal (1333 m).

Uz vapnenačke strmine vodi samo nekoliko staza kojima se mogu kretati ljudi i životinje. Rijetke šume, škrti krški dolci i oskudni pašnjaci skromni su gospodarski izvori Biokova.


Park prirode Kopački rit

Park prirode Kopački rit

Kopački rit (Kopački tršćak) je park prirode nedaleko od ušća Drave i uz samu granicu jedno je od najvažnijih, najvećih i najatraktivnijih očuvanih izvornih močvarnih prostora Europe. Sastoji se od brojnih rukavaca, mrtvaja i jezeraca uz rijeku Dunav.

Blizina velikoga grada Osijeka i njegove okolice te odlične prometne veze (cesta, željeznica, zrakoplov, brod) osiguravaju dobru posjećenost.

Ljepota »nedirnute« prirode, bogatstvo vode, biljnog i životinjskog svijeta osim izletnika i turista privlače mnoge stručnjake i znanstvenike iz cijele Europe.

Dio Kopačkog rita izdvojen je pod strožu zaštitu kao specijalni zoološki rezervat.


Park prirode Papuk

Park prirode Papuk

Papuk je gora u Slavoniji, na sjevernom i sjeverozapadnom obodu Požeške kotline u Slavoniji; najviši vrh Papuk (954 m).

Izvorno je područje mnogih vodenih tokova (Čađavica, Karašica, Pakra). Šumovit (hrast, bukva). Na južnim padinama prigorja vinogradi. Perivojem (725 m) vodi prometnica Čačinci-Velika-Požega.

Zahvaljujući voćinskom vlastelinu Josipu Jankoviću u prvoj polovici XIX. st. uređuje se središnji dio Papuka, a posebice Jankovca. Osnivaju se i planinarska društva, prvo 1895. u Jankovcu (jedno od najstarijih u Hrvatskoj), a 1932. u Daruvaru i drugdje. Time započinje organizirano planinarenje najvećom slavonskom gorom Papukom.

Izgradnjom planinskih kuća i dodatnih sadržaja te markacijom putova Papuk postaje čest cilj izletnika i planinara.


Park prirode Učka

Park prirode Učka

Učka je planina u istočnom dijelu Istre; proteže se u dužini 20 km od prijevoja Poklon (preko kojega vodi cesta Rijeka - Pazin) do Plominskog zaljeva. Ima izgled izrazitoga grebena, vrhovi kojega se prema jugu snizuju: Plas (1285 m), najviši vrh Vojak (1401 m), Suhi vrh (1333 m), Brgud (907 m), Kremenjak (827 m) i Sisol (835 m). Brojni su izvori na obje padine, neki kaptirani za vodovod, a iz nekih se formiraju tokovi, dosta snažni u zimskoj polovici godine (Banina, Medveja).

Na padinama se ističe nekoliko kanjonskih dolina (Vela draga), a ima dosta i drugih krških oblika (ponikve, spilje).

Učka je značajna klimatska barijera koja prisiljava zračne mase na izdizanje, što uvjetuje znatnu količinu padalina. Svojim bujnim biljnim pokrovom bitno se razlikuje od svih ostalih primorskih planina.


Park prirode Velebit

Park prirode Velebit

Iako su na Velebitu, najvećoj hrvatskoj planini, izdvojena dva nacionalna parka - Paklenica i Sjeverni Velebit, u preostalom većem dijelu planine još je čitav niz prirodnih znamenitosti koje idu u red najvrednijeg što Hrvatska ima. Stoga je čitava oko 150 kilometara duga planina Velebit zajedno s oba nacionalna parka i nizom drugih manjih posebno zaštićenih područja zaštićen kao park prirode, te kao Svjetski rezervat biosfere UNESCO-a.

Sa čak 2.000 četvornih kilometara površine park prirode Velebit je daleko najveće zaštićeno područje Hrvatske, veće od svih ostalih zaštićenih područja zajedno.


Park prirode Vransko jezero

Park prirode Vransko jezero

Vransko jezero, jezero i kriptodepresija, nalazi se u Ravnim kotarima, sjeveroistočno od Pakoštana; 30,1 km2 (dugo 13,6 km, široko do 2,2 km, duboko do 3,9 m).

Voda, koju dobiva iz potoka Skorobića i iz nekoliko izvora, otječe ponorima i umjetnim kanalom Prosika (850 m) u Pirovački zaljev.

Uz sjeveroistočnu pošumljenu obalu jezera dižu se najviši vrhovi Ravnih kotara (Štandarac, 305 m), s kojih se pruža lijep pogled na zaleđe i obalni pojas. Jezero je bogato ribom (šarani, cipli, jegulje i dr.).

Površina od 30ha zaštićena je kao poseban ornitološki rezervat. Prilaz do jezera najlakši je od magistralne prometnice kod Pakoštana (400 m) ili od Prosike.


Park prirode Žumberak

Park prirode Žumberak

Žumberak je brežuljkasto područje (oko 300 km2) južnog prigorja Žumberačkoga gorja. Ime je dobio po starom gradu Žumberku (izgorio 1793.; ruševine iznad istoimena sela). Izrazito je krško područje (ponikve, spilje, ponori, ponornice) s bukovom i kestenovom šumom.

Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo. Sela su rasuta tipa sa zbijenim zaseocima, od kojih su ona najveća smještena uz glavne ceste (Budinjak, Stojdraga, Gornja Vas, Oštrc, Sošice i dr.).

Veći broj naselja nalazi se iznad 400 m nadmorske visine. Kraj je bio naseljen u pretpovijesti (Budinjak, naselje i nekropola iz starijega željeznog doba, Kalje) i u rimsko doba (Gornja Vas).


Park prirode Dinara

Park prirode Dinara

Sa svojih 630,5 km2 površine, Park prirode Dinara, drugi je po veličini u Hrvatskoj. Park obuhvaća planine Dinaru, Troglav i Kamešnicu, krška polja uz rijeku Cetinu – Hrvatačko, Paško i Vrličko te samo izvorište i gornji tok rijeke Cetine.

Granice parka protežu se u smjeru sjevezozapad-jugoistok a omeđuju ih državna granica s Bosnom i Hercegovinom s jedne, te Peručko jezero i rijeka Cetina s druge strane a zanimljivo je da je vrh planine Dinara – Sinjal, ujedno i najviši vrh Hrvatske (1831 m).

Ovo je područje obilježava krški reljef s brojnim površinskim i podzemnim oblicima te hidrogeološkim fenomenima. Uz bogatu faunu, ovdje se može pronaći čak petina vrsta hrvatske flore.

Park prirode Dinara proglašen je zaštićenim područjem 2021. godine i postao je dvanaesti park prirode u Hrvatskoj. Nakon njegovog proglašenja, udio zaštićenog područja Republike Hrvatske narastao je na 8,8% a ako se tome pribroje i područja ekološke mreže Natura 2000, udio je porastao na 39% kopnenog dijela RH.


Park prirode Lastovo

Park prirode Lastovo

Lastovsko otočje sastoji se od 44 otoka i otočića, od kojih je najveći Lastovo, a najudaljeniji Sušac. Obuhvaća 195 km četvornih prostora.

Kopneni je dio te otočne skupine bogat biljnim i životinjskim svijetom, a podmorje je među najbogatijim i najraznolikijim u hrvatskom Jadranu.

Cijelo je područje vrijedno i s kulturnog i povijesnog stajališta, tu je osobita tradicijska arhitektura te su brojna arheološka nalazišta na kopnu i u moru okolo otočja.


Park prirode Lonjsko polje

Park prirode Lonjsko polje

Lonjsko polje je dio plavljene doline između Save i Moslavačke gore, djelomično uz rijeku Lonju; retencijski bazen za vode Save. Park prirode Lonjsko polje obuhvaća površinu 506,50 km2.

Ističe se velikim bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta, a zanimljiva je i arhitektura posavskih drvenih kuća, koje su zbog svoje ljepote, očuvanosti i brojnosti pravi spomenik graditeljske baštine.

Pojedinačni su prostori unutar parka prirode (ornitološki rezervati Rakita i Dražiblato) pod još strožim režimom zaštite.

Močvarne livade, šume jasena, vrbe i topole tog rezervata značajne su za gniježđenje pataka, dok se u poplavnim hrastovim šumama, livadama i pasištima Lonjskog polja susreću rijetke europske životinje (orao štekavac i orao zmijar, siva i bijela čaplja, crna roda i dr.).

više...


Park prirode Medvednica

Park prirode Medvednica

Medvednica (Zagrebačka gora) je gora u neposrednoj blizini sjevernog dijela Zagreba; najviši vrh Sljeme (1032 m). Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok u duljini od 42 km; površina oko 240 km2. Građena je od zelenog škriljevca. U nižim područjima prekrivena je mezozojskim i tercijarnim naslagama. U jugozapadnom dijelu spilja Veternica. Šumovita (hrast lužnjak i kitnjak, bukva, jela). Središnjim dijelom vodi cesta Zagreb-Stubičke Toplice, a istočnim cesta Kašina-Laz-Marija Bistrica.

Naseljena je od prapovijesnog doba (Veternica), a u povijesnim dokumentima prvi se put spominje 1.209 kao Mons Ursi (lat. medvjeđa planina).

Turizam na Medvednici ima dugu tradiciju. Ondje je 1870. podignut prvi planinarski objekt u Hrvatskoj - mala drvena piramida.


Park prirode Telašćica

Park prirode Telašćica

Telašćica je prostrana uvala na krajnjem južnom dijelu Dugog otoka; duga oko 10 km, široka 160-1800 m, a ima nekoliko proširenja s pjeskovitim i muljevitim dnom; u unutrašnjem dijelu duboka 12 m, a u vanjskom do 60 m.

Na istočnoj obali su uvalice Čuška, Dumboka, Ošćenica, Gozdenjak, Rakvić, Kraševica i Mangrovica, a na zapadu Strižna, Tripuljak, Mir, Jaz i Pasjak. U zapadnom proširenju su otočići Donji i Gornji školj, u srednjem otočić Farfarikulac, a u istočnom - koji dopire do otoka Velika Aba i Katina - grebeni Gozdenjak, Galijola i otočić Korotan.

Sjeveroistočna obala Telašćice je pretežno gola, a jugozapadna pod borovom šumom, maslinama i smokvama; podalje od obale ima makije i mjestimice šume.


Prijava za članove KUH-a

Pristupite informacijama za članove